Atomska težina , također nazvan relativna atomska masa , omjer prosječne mase atoma kemijskog elementa prema nekom standardu. Od 1961. standardna jedinica atomske mase bila je dvanaestina mase atoma izotopa ugljika-12. Izotop je jedna od dvije ili više vrsta atoma istog kemijskog elementa koji imaju različite atomske masene brojeve (protoni + neutronima ). Atomska težina helija je 4,002602, što je prosjek koji odražava tipični omjer prirodnih obilja njegovih izotopa. Atomska težina mjeri se u jedinicama atomske mase (amu), koje se nazivaju i daltonima. Pogledaj ispod za popis kemijskih elemenata i njihove atomske težine .
Koncept atomske težine je od ključne važnosti za kemija , jer se većina kemijskih reakcija odvija u skladu s jednostavnim numeričkim odnosima među atomima. Budući da je gotovo uvijek nemoguće izravno izbrojiti atome koji su uključeni, kemičari mjere reaktante i proizvode vaganjem i donose svoje zaključke izračunavanjem atomskih težina. Potraga za određivanjem atomske težine elemenata zauzimala je najveće kemičare 19. i početka 20. stoljeća. Njihov pažljiv eksperimentalni rad postao je ključ kemijske znanosti i tehnologije.
Pouzdane vrijednosti za atomske težine imaju važnu svrhu na sasvim drugačiji način kada se kemijske robe kupuju i prodaju na temelju sadržaja jedne ili više navedenih sastavnice . Rude skupih metala kao što su krom ili su tantal i industrijska kemijska soda pepeo primjeri. Sadržaj navedenog konstituirati mora se odrediti kvantitativnom analizom. Izračunata vrijednost materijala ovisi o atomskim težinama korištenim u izračunima.
Izvorni standard atomske težine, uspostavljen u 19. stoljeću, bio je vodik, čija je vrijednost bila 1. Od oko 1900. do 1961. godine kisik se koristio kao referentni standard, s dodijeljenom vrijednošću 16. Jedinica atomske mase je time definirano kao1/16masa atoma kisika. 1929. otkriveno je da prirodni kisik sadrži male količine dva izotopa malo teža od najobilnijeg i da broj 16 predstavlja ponderirani prosjek tri izotopska oblika kisika kakvi se javljaju u prirodi. Iz nekoliko se razloga ova situacija smatrala nepoželjnom, a budući da je moguće odrediti relativne mase atoma pojedinih izotopskih vrsta, ubrzo je uspostavljena druga ljestvica sa 16 kao vrijednost glavnog izotopa kisika, a ne vrijednost prirodna smjesa. Ova druga ljestvica, koju su preferirali fizičari, postala je poznata kao fizička ljestvica, a ranija ljestvica nastavila se koristiti kao kemijska ljestvica, koju su preferirali kemičari, koji su uglavnom radili s prirodnim smjesama izotopa, a ne s čistim izotopima.
Iako su se dvije ljestvice samo malo razlikovale, omjer između njih nije se mogao točno utvrditi zbog blagih varijacija izotopa sastav prirodnog kisika iz različitih izvora. Također se smatralo nepoželjnim imati dvije različite, ali usko povezane ljestvice koje se bave istim količinama. Iz oba ova razloga, kemičari i fizičari uspostavili su novu ljestvicu 1961. Ova ljestvica, temeljena na ugljiku-12, zahtijevala je samo minimalne promjene u vrijednostima koje su korištene za kemijske atomske težine.
što znači hcl u kemiji
Budući da uzorci elemenata koji se nalaze u prirodi sadrže mješavine izotopa različitih atomskih masa, Međunarodna unija čiste i primijenjene kemije (IUPAC) započela je objavljivanje atomskih težina s nesigurnostima. Prvi element koji je dobio nesigurnost u svojoj atomskoj težini bio je sumpor 1951. Do 2007. godine 18 elemenata imalo je povezane nesigurnosti, a 2009. IUPAC je počeo objavljivati raspone za atomsku težinu nekih elemenata. Na primjer, atomska težina ugljika daje se kao [12.0096, 12.0116].
Tablica sadrži popis kemijskih elemenata i njihove atomske težine.
| element | simbol | atomski broj | atomska težina |
|---|---|---|---|
| Elementi s atomskom težinom u uglatim zagradama imaju atomsku težinu koja se daje kao raspon. Elementi s atomskom težinom u zagradama navode težinu izotopa s najduljim vremenom poluraspada. | |||
| Izvori: Povjerenstvo za izotopske obilnosti i atomske težine, 'Atomske težine elemenata 2015'; i Nacionalni centar za nuklearne podatke, Nacionalni laboratorij Brookhaven, NuDat 2.6. | |||
| vodik | H | 1 | [1,00784, 1,00811] |
| helij | On | dva | 4,002602 |
| litij | Na | 3 | [6,938, 6,997] |
| berilijum | Biti | 4 | 9,0121831 |
| bor | B | 5 | [10.806, 10.821] |
| ugljik | C | 6 | [12,0096, 12,0116] |
| dušik | N | 7 | [14,00643, 14,00728] |
| kisik | ILI | 8 | [15,99903, 15,99977] |
| fluor | F | 9 | 18.998403163 |
| neon | Rođen | 10 | 20.1797 |
| natrij | Na | jedanaest | 22,98976928 |
| magnezij | Mg | 12 | [24.304, 24.307] |
| aluminij (aluminij) | Prema | 13 | 26,9815385 |
| silicij | Da | 14 | [28,084, 28,086] |
| fosfor | Str | petnaest | 30,973761998 |
| sumpor (sumpor) | S | 16 | [32.059, 32.076] |
| klor | Kl | 17 | [35,446, 35,457] |
| argon | S | 18 | 39.948 |
| kalij | DO | 19 | 39.0983 |
| kalcij | Da | dvadeset | 40.078 |
| skandij | Sc | dvadeset i jedan | 44,955908 |
| titan | Vas | 22 | 47.867 |
| vanadij | V | 2. 3 | 50,9415 |
| krom | Cr | 24 | 51,9961 |
| mangan | Mn | 25 | 54,938044 |
| željezo | Fe | 26 | 55.845 |
| kobalt | Što | 27 | 58,933194 |
| nikla | Ni | 28 | 58,6934 |
| bakar | S | 29 | 63.546 |
| cinkov | Zn | 30 | 65,38 |
| galij | Ga | 31 | 69.723 |
| germanij | Dati | 32 | 72.630 |
| arsen | Kao | 33 | 74,921595 |
| selen | Znam | 3. 4 | 78.971 |
| brom | Br | 35 | [79.901, 79.907] |
| kripton | Kr | 36 | 83.798 |
| rubidij | Rb | 37 | 85,4678 |
| stroncij | Gosp | 38 | 87,62 |
| itrij | Y | 39 | 88,90594 |
| cirkonija | Zr | 40 | 91,224 |
| niobij | Nb | 41 | 92,90637 |
| molibden | Mo | 42 | 95,95 |
| tehnecij | Tc | 43 | (97) |
| rutenij | Ru | 44 | 101.07 |
| rodij | Rh | Četiri pet | 102,90550 |
| paladij | Pd | 46 | 106,42 |
| srebro | Ag | 47 | 107,8682 |
| kadmij | CD | 48 | 112,414 |
| indij | U | 49 | 114,818 |
| vjerujte | S n | pedeset | 118.710 |
| antimon | Sb | 51 | 121.760 |
| telur | Do | 52 | 127,60 |
| jod | Ja | 53 | 126.90447 |
| ksenon | Vozila | 54 | 131.293 |
| cezij (cezij) | Cs | 55 | 132,90545196 |
| barij | Ba | 56 | 137.327 |
| lantan | The | 57 | 138,90547 |
| cerijuma | Ovaj | 58 | 140.116 |
| prazeodim | Pr | 59 | 140,90766 |
| neodim | Nd | 60 | 144,242 |
| promethium | P.m. | 61 | (145) |
| samarij | Sm | 62 | 150,36 |
| europija | Mi | 63 | 151.964 |
| gadolinij | Gd | 64 | 157,25 |
| terbij | Također | 65 | 158,92535 |
| disprozij | dva | 66 | 162.500 |
| holmij | Ho | 67 | 164.93033 |
| erbij | Je | 68 | 167.259 |
| tulij | Tm | 69 | 168,93422 |
| itterbij | Yb | 70 | 173.045 |
| lutecij | Lu | 71 | 174,9668 |
| hafnij | Hf | 72 | 178,49 |
| tantal | Ta | 73 | 180.94788 |
| volfram (volfram) | U | 74 | 183,84 |
| renij | Ponovno | 75 | 186.207 |
| osmij | Vas | 76 | 190,23 |
| iridij | Ir | 77 | 192.217 |
| platina | za | 78 | 195.084 |
| zlato | Na | 79 | 196.966569 |
| Merkur | Hg | 80 | 200.592 |
| talij | TL | 81 | [204,382, 204,385] |
| voditi | Pb | 82 | 207.2 |
| bizmut | S | 83 | 208.98040 |
| polonij | Po | 84 | (209) |
| astatin | Na | 85 | (210) |
| radon | Rn | 86 | (222) |
| francij | Fr | 87 | (223) |
| radij | Van | 88 | (226) |
| aktinij | I | 89 | (227) |
| torij | Th | 90 | 232.0377 |
| protaktinijum | Dobro | 91 | 231,03588 |
| urana | U | 92 | 238,02891 |
| neptunij | Na primjer | 93 | (237) |
| plutonij | Mogli | 94 | (244) |
| americium | Am | 95 | (243) |
| Kopernik | Cm | 96 | (247) |
| berkelium | Bk | 97 | (247) |
| kalifornija | Usp | 98 | (251) |
| einsteinium | to je | 99 | (252) |
| fermij | Fm | 100 | (257) |
| mendelevij | Doktor medicine | 101 | (258) |
| nobelij | Ne | 102 | (259) |
| lawrencium | Lr | 103 | (262) |
| ruterfordij | Rf | 104 | (263) |
| dubnium | Db | 105 | (268) |
| morskiborgij | Sg | 106 | (271) |
| bohrium | Bh | 107 | (270) |
| kalij | Hs | 108 | (270) |
| meitnerium | Mt | 109 | (278) |
| darmstadtij | Ds | 110 | (281) |
| roentgenium | Rg | 111 | (281) |
| Kopernik | Cn | 112 | (285) |
| ununpentium | Novi | 113 | (286) |
| flerovium | Sp | 114 | (289) |
| ununpentium | Uup | 115 | (289) |
| jetreni morij | Lv | 116 | (293) |
| ununseptium | Novi | 117 | (294) |
| ununoctium | uuo | 118 | (294) |
