Murad I , (rođen 1326.? - umro 20. lipnja ili 28. kolovoza 1389. na Kosovu), osmanski sultan koji je vladao od 1360. do 1389. Muradova vladavina svjedočila je brzoj osmanskoj ekspanziji u Anadoliji i Balkanski te pojava novih oblika vlasti i uprave za učvršćivanje osmanske vlasti na tim područjima.
Murad je zasjeo na prijestolje uzastopce svog oca, Orhan . Ubrzo nakon pristupanja Murada, njegove snage prodrle su u zapadnu Trakiju i zauzele Adrianople i Philippopolis i prisilile Bizantski cara Ivana V. Paleologa da postane vazal. Adrianople je preimenovan u Edirne, i postao je glavni grad Murada. 1366. križarski rat kojim je zapovijedao Amadeus VI Savojski spasio je Bizantinci i zauzeli Galipolje na Dardanelama, ali su Turci ponovno zauzeli grad sljedeće godine. 1371. Murad je slomio koaliciju južnosrpskih knezova kod Černomena u bitci na rijeci Marici, zauzeo makedonske gradove Drámu, Kaválu i Seres (Sérrai) i izborio značajnu pobjedu nad bugarsko-srpskom koalicijom kod Samakova (danas Samokovo). Te su pobjede dovele velike teritorije pod izravnu osmansku vlast i postavile sjeverne knezove Srbija i Bugarska, kao i bizantski car, Muradov vazal.
1380-ih Murad je nastavio ofenzivu na zapadu. Sofija je uzeta 1385. i Niš 1386. U međuvremenu je u Anadoliji Murad proširio svoju vlast do Tokata i učvrstio svoju vlast u Ankari. Brakom, kupnjom i osvajanjem stekao je i područja od kneževina Germiyan, Tekija i Hamid. Koalicija turkmenskih kneževina pod vodstvom Karamana stvorena je da zaustavi osmansko širenje, ali je poražena u Konyi (1386.).
1387. ili 1388. koalicija sjeverno-srpskih knezova i Bosanaca zaustavila je Osmanlije na Pločniku, no 1389. Murad i njegov sin Bajazit (kasnije Bajazit I) porazili su ih u prvoj Kosovskoj bici, iako je Murada ubio srpski plemić koji se pretvarao prebjeći u osmanski logor.
Pod Muradom I zasijano je sjeme nekih osnovnih osmanskih carskih institucija. Upravni vojni uredi u kaziasker (vojni sudac), veliki seigneur (vrhovni zapovjednik) i veliki vezir (glavni ministar) iskristalizirali su se i dodijeljeni osobama izvan obitelji Osman I , osnivač dinastija . Podrijetlo Janjičar korpusa (elitne snage) i spolia (dječji porez) sustav kroz koji su regrutovani janjičari također se vodi do Muradove vladavine.
Copyright © Sva Prava Pridržana | asayamind.com